Nova pravila EU koja se odnose na digitalne servise

FacebookLinkedinEmail
30.09.2022.
Dragan Milić EU
Nije nikakva novost da su korisnici usluga informacionog društva i e-trgovine izloženi velikom riziku od prevare i ugrožavanja bezbednosti.

Naime, iako se velika većina stručne i „obične” javnosti slaže da je benefit digitalne transformacije veliki, postoje brojne posledice tog procesa na pojedinca, društvo i privredu. Jedan od dominantih problema je trgovina preko interneta ilegalnom robom i razmena upitnog sadržaja. Čak su i onlajn servisi postali usluga koju je moguće lako izmanipulisati zloupotrebljenim algoritmima i tako uticati na proces informisanja, sadržaj informacija, navođenje na pogrešne zaključke, odnosno uticati na kreiranje javnog mnjenja ili na drugi način loše uticati na korisnike. 

Proces digitalizacije doprineo je i formiranju takvog tržišta na kojem veliki deo globalne mreže kontroliše svega nekoliko velikih platformi, koje donose sopstvena pravila čija primena često rezultira monopolističkim ponašanjem i nelojalnom konkurencijom, gde su na kraju korisnici ti koji pretrpe najveću štetu.

Zbog toga je trend regulacije pružanja digitalnih i usluga preko interneta, započet GDPR-om i Direktivom o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, Evropska unija 2022. godine nastavila donošenjem još dva važna propisa – Uredbe o digitalnim uslugama (Digital Service Act DSA) i Uredbe o digitalnim tržištima (Digital Markets Act DMA), čiji je predlog utvrđen još 15. decembra 2020. godine. Primarni cilj novih regulatornih trendova u EU jeste namera da se omogući viši nivo bezbednosti i prava korisnika digitalnih servisa i veća pravna sigurnost.

Zajednička svrha ovih akata predstavlja postavljanje bezbednog digitalnog okruženja u okviru kog se smanjuje šansa da korisnici budu prevareni kupovinom krivotvorene robe, odnosno gde korisnici mogu lakše ostvarivati svoja garantovana prava, kao i postavljanje osnove za dalji pravilan razvoj digitalne industrije, njenog rasta, konkurentnosti, kako na evropskom tako i na globalnom tržištu.

DSA izdvaja tri ključne kategorije rizika koje bi trebalo da redukuje. Prva se odnosi na ilegalan sadržaj na internetu, poput prodaje zabranjene robe i usluga ili govora mržnje. Druga kategorija su rizici koji utiču na osnovna ljudska prava, kao što je pravo na slobodu govora i informisanja, pravo na privatnost ili pravo deteta. I treća vrsta rizika podrazumeva manipulaciju usluga platformi, sa potencijalnim uticajem na zdravlje, javnu bezbednost, izbornu volju građana, manjinska prava itd. Dakle, sve ono što ugrožava javni i privatni interes. To su slučajevi kreiranja i korišćenja lažnih naloga na platformama, korišćenje botova ili drugih automatskih načina komunikacije itd. 

Na koje usluge se odnosi DSA?

Digitalne usluge u smislu DSA podrazumevaju širok spektar servisa koji se pružaju posredstvom interneta, od veb-sajtova do hosting i internet servis provajdera, uključujući i internet digitalnu infrastrukturu. Usluge koje se pružaju preko veb-sajtova i aplikacija mogu obuhvatati platforme koje se javljaju kao posrednici pri e-trgovini, one koje nude prostor za deljenje sadržaja, društvene mreže, drop-šiping platforme itd. 

Šta reguliše DMA?

Uredba o digitalnim tržištima (DMA) konkretizuje pravila funkcionisanja tzv. gatekeepers onlajn platformi, koje predstavljaju sponu između internet biznisa i korisnika, odnosno detaljnije reguliše one digitalne usluge koje se odnose na ovakve platforme.

Da bi jedna kompanija stekla status gatekeeper-a u smislu DMA uredbe, mora ispuniti sledeće kriterijume:

  • Da ima jaku ekonomsku moć i da je dobro tržišno i ekonomski pozicionirana, odnosno da ima veliki uticaj na internet tržište i bude aktivna na području EU zemalja;
  • Da ima jaku posredničku poziciju između velike baze korisnika i velikog broja kompanija/biznisa;
  • Da je stekla (ili je na putu da stekne) stabilnu, dugotrajnu i potvrđenu poziciju na tržištu, koju karakteriše stabilnost tokom vremena, odnosno tokom tri finansijske godine.

Primena novih pravila koja nosi DMA projektovana su da omoguće fer poslovno okruženje, ograničavajući monopolističko ponašanje, sa akcentom na pružanje povoljnijeg položaja startapovima i inovativnim biznis modelima, koji neće morati da ispunjavaju nefer tržišne uslove koji limitiraju mogućnosti njihovog razvoja. S druge strane, korisnicima će biti omogućeno da lakše biraju bolju uslugu i menjaju provajdere, da direktno pristupaju servisima po nižim cenama. 

Kada novi propisi počinju da se primenjuju?

Nakon javne rasprave u kojoj je učestvovao veliki broj zainteresovanih strana, uključujući nevladin i privatni sektor, državne i akademske institucije i međunarodne organizacije, tekst propisa je usvojen od strane Evropskog parlamenta u julu 2022. i očekuje se njegovo proglašenje i zvanično objavljivanje u službenom glasilu EU.

Datum objave u službenom glasilu EU važan je i zbog toga što se od tog trenutka računa i trenutak stupanja na snagu propisa, odnosno to je 20. dana od objavljivanja. Tako je za DSA propisano da se primenjuje 15 meseci od stupanja na snagu, ili od 1. januara 2024. godine, zavisno koji trenutak nastupi kasnije, dok deo akta koji se odnosi na velike platforme počinje da se primenjuje ranije, istekom četiri meseca od stupanja na snagu.

Kada govorimo o DMA uredbi, tzv. gatekeepers platforme imaće šest meseci da se prilagode novim pravilima, računajući od trenutka stupanja propisa na pravnu snagu.

Posledice neusklađivanja sa novim aktima

Za kompanije koje ne usklade svoje poslovanje sa pravilima koje propisuje DMA, ovaj akt je propisao kaznu do 10% ukupnog globalnog prometa kompanije, a u slučaju ponavljanja prekršaja, taj procenat može ići i do 20%. Nadležni organ može izreći i kazne koje se plaćaju periodično, i to u visini do 5% prometa. Pored novčanih kazni, od strane Evropske komisije mogu biti izrečene i razne mere poput naloga da se izmeni ili obustavi određeni segment poslovanja, ili da se po određenim uslovima preuzme njegovo vođenje od strane ovlašćene državne institucije.

Kada je reč o usklađivanju sa DSA, svaka država članica EU moraće da imenuje koordinatora digitalnih usluga (Digital Service Coordinator), koji će voditi računa o primeni ovog akta. Isti organ će imati nadležnost da vodi postupke i izriče kazne koje mogu biti i do 6% ukupnog bruto prometa.

Iako je GDPR važio kao uredba koju karakterišu izuzetno visoke zaprećene administrativne novčane kazne koje se kreću i do 4% godišnjeg bruto prometa, nove uredbe su još više podigle taj prag, što je dovoljno jak razlog da se njihovo usvajanje shvati ozbiljno i na vreme pristupi usklađivanju.

FacebookLinkedinEmail