Kako da vam ChatGPT izabere savršen naziv domena

FacebookLinkedinEmail
01.02.2024.
Kako da vam ChatGPT izabere savršen naziv domena
Svi znamo koliko je teško a koliko važno osmisliti dobar naziv domena. On je jedan od osnovnih elemenata onlajn identiteta, na kome se gradi poverenje kupaca, kao i kamen temeljac veb-sajta na kome se gradi celokupno onlajn poslovanje.

Domen je prvi element od kog kreće Guglova pretraga i vrlo važan deo slagalice pri građenju brenda. Treba da bude atraktivan, lako pamtljiv i da asocira na nešto što je u poslovnom smislu bitno firmi koja ga koristi. Da bi zadovoljio sve te kriterijume, često je potrebno dosta vremena i značajna doza kreativnosti da bi se odredio onaj pravi. Potrebna je i određena količina sreće, jer uvek postoji mogućnost da je idealan domen već zauzet i da je potrebno osmisliti novu verziju. A onda sve počinje iz početka…

Na putu do idealnog domena svaka pomoć je dobrodošla, a odnedavno nam pomoć stiže i u vidu ChatGPT-ja, aplikacije čija „inteligencija” je bazirana na algoritmima mašinskog učenja. Dosad smo videli da ume da piše na razne teme, na raznim jezicima i raznim pismima. Nisu mu strani ni srpski jezik i ćirilica. Imajući u vidu njegove mogućnosti i do sada pokazano „razumevanje” domenske problematike, morao sam da probam da „proćaskam” s njim i vidim kako stoji sa izborom domena.

Kako definisati pravi upit?

Upit je tekst koji se unosi u ChatGPT, na osnovu kog on daje odgovor, pa kroz seriju upita i odgovora vi, na neki način, vodite konverzaciju sa njim. Što je upit detaljniji, to će rezultati biti bolji. U upitu se može definisati i stil pisanja, a možete se pozvati i na neke poznate autore i njihov stil. Mogućnosti variranja upita su skoro beskonačne i direktno utiču na dobijeni rezultat.

Konkretno, testirao sam ova dva upita, ispisana ćirilicom:

  • „Napiši kratku priču o internetu“
  • "Napiši kratku priču o internetu, kako je i zašto nastao i kako je postao ovo što danas znamo kao internet".

Na prvi upit je dao kratak odgovor u formi priče, jer mu nikakvo dodatno objašnjenje nisam dao:

Internet je magični svet u kome su stvarnost i virtuelni svet spojeni. Glavni junak je običan čovek koji se uronio u virtuelni labirint i otkriva bezkrajna polja informacija i neograničene mogućnosti komunikacije. Ipak, kao i u prikazama, postoje opasnosti, virusi i hakeri koji ugrožavaju sigurnost ovog sveta. Unatrag svim opasnostima, naš junak stiče mudrost i znanje koje obogaćuje njegov život. Internet je mesto gde naši junaci sreću nove prijatelje, nalaze odgovore na svoja pitanja i otvaraju vrata ka nepoznatim svetovima. Ovo je priča o velikom otkriću koje je promenilo svet zauvek.

Da, postoje izvesne slovne greške, ali treba imati u vidu da „razgovaramo” sa aplikacijom na jeziku i pismu koji mu nisu „maternji”.

U drugom slučaju, odgovorio je dvaput dužim tekstom, na mnogo manje poetski način, jer ga je u tom pravcu usmerio moj upit:

Internet, ovo globalno čudo, nastao je iz želje za povezivanjem sveta. Kao glavni izvor njegovog nastanka smatra se hladni rat između SAD i SSSR. U želji da olakša komunikaciju i razmenu informacija u slučaju nuklearnog sukoba, američka Vojska razvila je tehnologiju pod imenom ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). Ova mreža, nastanak interneta, prvenstveno je poslužila akademskim i vojnim potrebama.

Kasnije, ARPANET je razvijan i rasirivan, otvorivši vrata novim mogućnostima. Širenje interneta na komercijalnu i opštu upotrebu desilo se u osamdesetim i devedesetim godinama. U ovom procesu su nastali pregovori, standardi i protokoli koji su doprineli ujedinjavanju različitih mreža u jedan globalni internet.

Danas, internet je postao neizostavan deo života svih nas. Omogućava nam brzu komunikaciju, pristup informacijama iz celog sveta, obrazovanje, e-trgovinu i brojne druge mogućnosti. Internet je postao platforma za inovacije, društveno aktivizam, istraživanja i razonodu, transformišući način na koji živimo i radimo.

Pitao sam ga i šta mu je to „rasirivan”, pa je odgovorio: Reč "raširivan" označava proces ili akciju širenja ili proširivanja nečega. U kontekstu koji se odnosi na internet, "raširivan" bi se odnosio na proces širenja i rasprostranjivanja interneta kao mreže, usluge ili tehnologije na nove korisnike i područja.

Dakle, zna šta je hteo da kaže, ali se zbunio kod izbora srpskog pojma. Dobra strana ChatGPT-ja je što bez problema „podnosi kritiku” i vrlo rado će ispraviti svaku grešku koju napravi. Ako i dalje kuburi sa nekim pojmom (što mu se dešava), bar ćete znati na šta je mislio i sami korigovati dobijeni tekst.

Kako je tekao „razgovor sa ChatGPT-jem

Da biste dobili što bolji odgovor u vezi sa domenom pogodnim za vaš biznis, u upit treba da uključite detalje o tipu poslovanja, specifičnim elementima ponude, ciljnoj publici i ostalim važnim stvarima. Takođe, možete da definišete i šta naziv domena ne treba da sadrži.

Ja sam se opredelio za fiktivnu prodavnicu odeće i napisao mu sledeće:

Generiši kreativne ideje za naziv .rs domena za moju novu prodavnicu odeće. Naziv .rs domena treba da sadrži pojam ili pojmove na srpskom. Naziv .rs domena ne sme da komunicira ekskluzivnost i skupoću, već kvalitet i dostupnost. Trebalo bi da se dopadne ljudima u ranim tridesetim, stanovnicima gradova. Naziv domena treba da bude atraktivan, što kraći i lak za pamćenje.

Kao odgovor, dao mi je 20 predloga i dodao ljubaznu rečenicu: Nadam se da ćete pronaći ovaj izbor korisnim i da će vam pomoći da odaberete savršen naziv .rs domena za vašu prodavnicu odeće. Da opet napomenem da je cela konverzacija vođena na srpskom jeziku, na ćirilici, koju ChatGPT odlično razume. Neki od predloga su bili: TrendiOdevanje.rs, StyleKutak.rs, OdecaPlus.rs, GradskiStil.rs, OdecaPoMeri.rs, NajboljiIzbor.rs, UrbanModa.rs, KvalitetniLook.rs, TopOdeca.rs, ModerniStil.rs, CityGarderoba.rs, ElegancijaUGradu.rs…

Primetićete da je koristio „ošišanu” latinicu za nazive domena iako u njima figurira npr. pojam „odeća” koji se, inače, na latinici piše sa dijakritičkim znakom. Takođe, iako sam napomenuo da „naziv .rs domena treba da sadrži pojam ili pojmove na srpskom”, ChatGPT je koristio i engleske pojmove, ali… da li je to greška? Ili je to uradio namerno, s obzirom na definisanu ciljnu grupu i način komunikacije koji ona svakodnevno koristi?

Mislim da se ChatGPT pokazao sasvim dobro u ulozi „kuma”. Možda vam je ponudio zaista savršen domen, možda vam je samo dao dobru ideju, ali čak i da nije direktno kumovao vašem domenu, mislim da su njegovi predlozi dovoljno dobri da vas inspirišu da, uz manje modifikacije, brzo stignete do željenog rešenja.

Testiranje granica

Da bi cela stvar bila malo zanimljivija, postavio sam mu još jedan, skoro isti upit, uz jednu malu, ali značajnu izmenu – umesto za .rs domen, tražio sam mu predloge za nazive .срб domena, i dobio sledeće: OdecaKvalitet.rs, GradskiStilSrb.rs, KvalitetnaOdeca.rs, ModaGrad.rs, KvalitetOdevanja.rs, OdevnaPonudaSrb.rs, ModniIzborSrb.rs, StilskiIzbor.rs

Ovaj put je ChatGPT očito bio „dekoncentrisan”, jer nije „shvatio” da .срб treba da bude domenska ekstenzija, a ne deo naziva latiničkog domena.

Na moj sledeći upit: Dao si predloge naziva .rs domena, ne .срб domena. Nazivi treba da budu na ćirilici, ne latinici, ChatGPT se ljubazno izvinio rečima: Izvinite na nedorazumevanju. Evo nekoliko predloga za .срб domene na ćirilici. I ponudio domene kao što su: OdećaKvalitet.срб, GradskiStil.срб, KvalitetnaOdevanje.срб, UrbaniSjaj.срб, ModaUGradu.срб, UrbaniStil.срб, ModniIzbor.срб, GradskaElegancija.срб, StilskiIzbor.срб…

Mislim da se ChatGPT i ovaj put pokazao sasvim dobro. Treba mu oprostiti „nedorazumevanje” i sitne slovne greške, jer srpski jezik ume ponekad da zbuni i ljude, a kamoli softverske alate.

Zaključak

Naravno, ovo je bio samo eksperiment, ali se pokazalo da vam ChatGPT zaista može pomoći ako ostanete bez ideja za naziv domena. Iskoristite ga da dobijete inspiraciju, a zatim se poigrajte rezultatima. Probajte, ume da bude baš zabavno. A i korisno.

Par reči o ChatGPT-ju

ChatGPT nije predstavnik one veštačke inteligencije na koju pomislimo kad gledamo naučnofantastične filmove. Ako ChatGPT pitate o tome ko je i šta je, reći će vam da koristi algoritam za određenu vrstu mašinskog učenja koji je razvijen za bolje razumevanje zavisnosti između različitih delova teksta. Ovaj algoritam uči iz ogromnih količina tekstualnih podataka kako bi razumeo kontekst razgovora i generisao odgovore slične ljudskim. I, to je sve. Veštačka inteligencija je, ipak, mnogo širi koncept od mašinskog učenja.

Pritom, mašinsko učenje nije ugledalo svetlost dana 30. novembra 2022, kada je kompanija OpenAI svetu predstavila svoj ChatGPT – mašinsko učenje je primenio Alan Tjuring još 1950-ih godina prošlog veka razvijajući svoj šahovski program. Koristimo ga već godinama na Fejsbuku i u mobilnim telefonima (za prepoznavanje lica), svaka preporuka za neki sadržaj na društvenim mrežama bazirana je na tome, kao i aplikacije za prevođenje sa jednog jezika na drugi…

Dakle, razvojem ChatGPT-ja i sličnih alata nećemo dobiti Terminatora koji će nam se jednog dana obratiti čuvenim ”I'll be back”, ali ćemo dobiti korisne alate za pomoć u svakodnevnom poslu. Uveliko rasplamsana diskusija na temu hoće li takvi alati zameniti ljude iznedrila je odgovor koji glasi: Neće. Samo one ljude koji takve alate neće umeti da koriste. A ChatGPT je nesporno vrlo koristan alat, ako znamo da ga koristimo na pravi način.

FacebookLinkedinEmail